mr.sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra i predsjednik Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo, te predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a

Povodom niza članaka sa zaključkom kako “Hrvatskoj ne trebaju informatičari već kuhari i konobari”, želim upozoriti na činjenicu da je takav pogrešan zaključak očito iznijet temeljem provedene analize zapošljavanja nakon srednjoškolskog strukovnog programa “Tehničar za računalstvo” koji je u Hrvatskoj u primjeni od 1996. godine, a u kojem tek oko 12 posto predmeta čine oni računalni. Kao kuriozitet, možemo samo spomenuti da se u okviru spomenutog srednjoškolskog programa koji je poslužio kao temelj za ovake “zaključke” sluša i predmet “Finomehanična tehnika” dok predmeta sa nazivom primjerice „Programiranje“ ili „Baze podataka“ u programu nije moguće pronaći, pa taj program sasvim sigurno ne daje odgovarajuća znanja za uspješno zapošljavanje u struci odmah nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja niti ima stvarne veze sa računarstvom i informatikom.

I ja, kao i članovi Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo, iznenađeni smo naslovima u medijima kojima se konstatira višak školovanih u informatici. I osobno sam, zajedno sa timom stručnjaka, sudjelovao u izradi analiza koje su objavljene na stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pod nazivom „Profil sektora elektrotehnike i računalstva“, iz kojeg je i proizašla ovakva pogrešna interpretacija.  Analizom podataka o zapošljavanju srednjoškolskih učenika unutar strukovnog obrazovanja u području elektrotehnike i računarstva dobili smo po prvi puta jasne pokazatelje o tržištu rada i o obrazovnom sustavu u sektoru. Oni su pokazali da su pojedini srednjoškolski programi uspješniji u izgradnji zapošljivosti, dok drugi to nisu. Ipak, razlike su razmjerno male tako da u našem sektoru u razdoblju od 2006 do 2010. 50% učenika nađe posao u roku od 1 godine od prijave na Zavod za zapošljavanje, dok je ukupni prosjek u strukovnom obrazovanju bio u istom razdoblju 49%.

Što se tiče pojedinih programa u našem sektoru, najuspješnije zapošljavanje ima program u kojem se 57% učenika zaposli u godini dana od prijave, dok je najlošiji program sa 46%. Isto tako treba reći da je najuspješniji program zadnji puta revidiran 2005 godine, dok je najmanje uspješan program „Tehničar za računalstvo“ uspostavljen davne 1996. godine. Drugi, još važniji podatak je analiza zanimanja u kojima se po prvi puta zapošljavaju učenici koji završe srednjoškolsko obrazovanje u sektoru, a ne nastavljaju na studij.

Interpretacija objavljena ovih dana u medijima pretenciozna je i pogrešna. Naime, istina je da od učenika koji završe program „Tehničar za računalstvo“ samo 5,7% njih dobije prvi posao na radnom mjestu koje je direktno vezano za računalstvo, dok ih se najviše zaposli na poslovima prodavača 13% i konobara 6,9%, odnosno na raznim poslovima u elektrotehnici. Treba naglasiti da se ovi postoci odnose na manje od jedne trećine učenika koji odmah idu na tržište rada, jer njih više od dvije trećine nastavlja izgradnju karijere na studijima i to otprilike polovica na sveučilišnim, a polovica na stručnim studijima. Izvlačenje zaključka da Hrvatska školuje previše informatičara na temelju činjenice da se učenici jednog programa u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju zapošljavaju 1% slabije od prosjeka svih učenika u strukovnom obrazovanju, i to na radnim mjestima za koja se nisu školovali je vrlo površno i daje sasvim krivu sliku o potrebama informatičke i računalne industrije. Tim više što program “Tehničar za računalstvo” uopće nije obrazovni program dominantno u računalstvu ili informatici, pa zapošljavanje u ovom programu zapravo govori vrlo malo ili ništa o potrebama ICT industrije.

Nažalost se radi o starom programu iz 1996. koji ima u odnosu na ukupni sadržaj samo oko 12% predmeta i tema koje su direktno vezane uz računalstvo, oko 50% su općeobrazovni sadržaji (kao što je to i kod drugih strukovnih programa), a ostalo je čista elektrotehnika. Kada tome dodate činjenicu da je obrazovna struktura zaposlenih u podsektoru računalstva najviša u odnosu na sve ostale podsektore, s preko 50% visoko obrazovanih, jasno je da će poslodavci teško na zahtjevna radna mjesta u računalstvu i informatici uzeti učenike sa završenom srednjom školom, u programu kojim dominira elektrotehnika i koji je kreiran pred više od 15 godina.

U konkretnom slučaju evidentno nije problem u prevelikim kvotama nego u jednom neadekvatnom programu. To naravno ne znači da na nekim drugim mjestima ne postoje i problemi sa prevelikim ili premalim kvotama odnosno malom broju novih radnih mjesta koja se otvaraju radi odlaska postojećeg kadra u mirovinu, dijelom i radi krize. Ipak i tu treba znati da upravo programi u sektoru elektrotehnike i računarstva izgrađuju nove buduće inženjere , stručnjake u području znanosti i tehnologije koje Hrvatska itekako treba za stvaranje dodatne vrijednosti i kojih imamo oko 50% u odnosu na prosjek EU prema Eurostatovim podacima. Dodatno, oprez pri davanju olakih zaključaka daje i podatak upisa na državnoj maturi od ove godine koji pokazuje da preko 20% učenika koji završe program iz elektrotehnike upisuje studije baš u Računarstvu. Postojeći program „Tehničar za računalstvo“ je dobra podloga za nastavak obrazovanja na studiju, ali ovakav kakav je bio do sada je vrlo loša podloga za zapošljavanje nakon srednje škole u ICT industriji, i to nije sporno. Ipak, mislim da je svakome jasno da to nema veze s viškom školovanih informatičara.

Na izradi novog programa koji bi zamijenio ovaj radilo se intenzivno protekle skoro dvije godine kroz IPA projekt izrade novog kurikuluma. Poticaj predlaganju novog programa došao je iz srednjih škola i od učenika koji su bili vrlo nezadovoljni sa programom koji su upisali, kada bi pred kraj školovanja uvidjeli da se nisu školovali u računalstvu nego u elektrotehnici.

Tri srednje strukovne škole, zagrebački FER, Visoko učilište Algebra, HUP i IEEE su pripremili novi vrhunski program sa dva usmjerenja (sistemski i programski), te sa nizom atraktivnih izbornih sadržaja (od web dizajna do razvoja aplikacija za mobilne uređaje). Uz program je razvijeno i preko 2000 stranica priručnika i drugih nastavnih materijala za preko 20 novih predmeta iz računalstva.

Elektrotehnike u programu gotovo da i nema, jer koga to područje zanima može birati između nekoliko postojećih i jednog potpuno novog programa u elektronici. Program Tehničara za računalstvo, kao i dva druga nova programa, po jedan u elektronici i mehatronici su upravo na akreditaciji u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i vjerujem sam da će od jeseni biti u školama, jer složit ćemo se da je stvarno i skupo i štetno u lošem programu za računalstvo školovati buduće konobare.

O stabilnosti sektora govori činjenica da je u ICT-u izgubljeno tri puta manje radnih mjesta nego u ostatku gospodarstva, da su plaće iznad prosjeka i da je potražnja za kadrom i u krizi značajna, što se najbolje vidi iz pokazatelja portala MojPosao za kriznu 2011. godinu. Naime, na portalu je u 2011 otvoreno 11% više radnih mjesta u kategoriji „IT i telekomunikacije“, u odnosu na prethodnu 2010 godinu. Uzmemo li u obzir da je na cijelom portalu porast broja oglasa u istom razdoblju bio 4% onda možemo reći da je IT tržište rada raslo 2,5 puta brže. Također, predviđanje koje je predstavio potpredsjednik Europske komisije zadužen za Digital Agenda for Europe, Neelie Kroes, da će do 2015. u EU nedostajati 700.000 informatičara sigurno je također za respektirati, jer će implikacije ovog nedostatka osjetiti svakako i Hrvatska, pogotovo ako površnim tumačenjima ozbiljnih analitičkih podloga budemo sami sebi pucali u noge.

Algebra centri Bjelovar, Varaždin i Koprivnica, za edukacije koje počinju u travnju, su Vam osigurali dodatno studijsko putovanje u Budimpeštu koje je svima uključeno u cijenu edukacije. U višednevnom posjetu Budimpešti  imati ćete organizirani posjet  učilištu SZAMALK za dopunsko obrazovanje odraslih u informatici uz stručno predavanje…Također ćete obići sve znamenitosti Budimpešte uz neponovljivu večeru i vožnja brodom po Dunavu…Naravno biti će i vremena za šoping….

Sve edukacije traju cca 3 mjeseca i upisuju se u radnu knjižicu, a za većinu je uključen i međunarodni cerifikat (Adobe, Cisco CCNA, Autodesk….)

Još jedna dodana vrijednost za edukacije u travnju je ta da je svim polaznicima za jednog člana obitelji (mamu ili tatu, baku ili djeda, suprugu ili supruga) osiguran besplatni tečaj osnova rada na računalu…

Edukacije koje počinju u travnju raspoređene prema centrima:

Algebra Bjelovar

• -Voditelj pripreme izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondove
• -Web dizajner-Adobe
• -Samostalni knjigovođa
• -Specijalist za digitalnu fotografiju i obradu
• -Programer internet aplikacija PHP MySQL
• -Specijalist za računalne mreže Cisco CCNA

Algebra Varaždin

• -Samostalni knjigovođa
• -Specijalist za računalne mreže Cisco CCNA
• -Programer internet aplikacija PHP MySQL
• -AutoCAD Specijalist

Algebra Koprivnica

• -Web dizajner-Adobe
• -Programer internet aplikacija PHP MySQL
• -Voditelj pripreme izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondove
• -Specijalist za digitalnu fotografiju i obradu
• -Samostalni knjigovođa
• -Specijalist za računalne mreže Cisco CCNA
• -Grafički dizajner-Adobe

Broj mjesta u svakoj edukaciji je limitiran na 10….

Za sve informacije kontaktirajte svoj najbliži Algebra centar:

• Bjelovaru 043/ 220- 840    bjelovar@algebra.hr
• Varaždin  042/ 555 -410     varazdin@algebra.hr
• Koprivnica  048/ 621- 109    koprivnica@algebra.hr

Pratite nas i na FB profilu: Educiraj Me  ili na Twitterr profilu EducirajMe

…medijski partneri:

-radio BBR 100,1 FM….

-www.eVarazdin.hr

Prema analizi koju je nedavno iznio IDC Adriatics hrvatsko gospodarstvo smanjilo je investicije u informatiku za 15 posto u ovoj godini. S druge strane, već u drugom kvartalu 2009. tvrtke su intenzivno počele smanjivati investicije u obrazovanje zaposlenika. Tijekom nedavno održane konferencije Educa Plus, u organizaciji HGK, potvrđeno je da su tvrtke u javnom vlasništvu i tijela javne vlasti gotovo u potpunosti zaustavile investicije u obrazovanje zaposlenika, dok su velike i srednje tvrtke smanjile investicije za više od 30 posto.

Također, trenutak obilježava i rast nezaposlenosti tj. sve manji broj otvorenih radnih mjesta. U ovakvom okruženju Algebra je kroz nekoliko razina programa informatičkih školovanja i specijalističkog studija uspjela zadržati prihode na razini prošlogodišnjih kada je ostvareni prihod iznosio 28 milijuna kuna. Smanjeni obujam školovanja na segmentu korporativnih korisnika uspješno je nadoknađen porastom na programima obrazovanja za stjecanje zanimanja, ali i porastom broja upisanih studenata na Visoku školu za primijenjeno računarstvo.

Također, u protekloj godini, uz nove prostore u Zagrebu, otvoreni su i novi Algebrini obrazovni centri u Puli i Bjelovaru, koji su se pridružili postojećim centrima. Posebno je istaknuto i otvorenje jedinstvenog ispitnog centra za stjecanje međunarodnih, profesionalnih certifikacija tj. testiranja za stjecanje certifikata kao što su TOEFL, PMI, GRE, USMLE… Ovaj centar djeluje unutar Algebrinog zagrebačkog centra i jedinstven je u području cijele šire regije.

Uz IT certifikacije ova usluga je od nedavno dostupna svim građanima i tvrtkama šest dana u tjednu, a iznimno je bitna svima koji svoju karijeru žele nastaviti u inozemstvu, npr. liječnicima koji žele raditi u SAD, osobama koje žele aplicirati za posao u Europskoj komisiji, itd.

“Iznimno smo ponosni što je u ovako teškoj godini do izražaja došlo naše dugoročno i strateško planiranje. Dodijeljivanjem priznanja Most Valuable Professional čak dvojici naših trenera, Marinu Frankoviću i Robertu Petruniću, Microsoft je i Algebri odao veliko priznanje za kvalitetu.“, izjavio je Tomislav Dominković.

Također dodaje: “Uveli smo nove usluge i školovanja, a posebno bih istaknuo nova područja razvoja IT profesionalaca kroz stjecanje statusa Cisco Learning Partner Associate i VMware training center.“

Algebra je ovu godinu okrunila saznanjem da je na godišnjoj, regionalnoj Microsoft CPLS konferenciji, po broju polaznika pozicionirana kao najveći IT trening centar u jugoistočnoj Europi te je svrstana u TOP 15 IT trening centara kompletne srednje i istočne Europe. U prilog ovome govore i rezultati u Hrvatskoj gdje Algebra provodi gotovo dvije trećine svih Microsoft IT edukacija.

Ovaj podatak Tomislav Dominković komentirao je riječima: “Iza nas je 12 godina iskustva i fokusiranog rada, koje su obilježene visokim ocjenama predavača i sve većim brojem polaznika. Po prvi puta smo dobili informaciju gdje se nalazimo u globalnoj slici, jer smo svjesni da sa svojim portfolijom usluga nemamo konkurencije u Hrvatskoj.”

Ovom prilikom, kratko viđenje razvoja Visoke škole za primijenjeno računarstvo unutar Algebra grupe, iznio je i Mislav Balković, član uprave Algebre i dekan Visoke škole: “Upravo s današnjim danom započele su aktivnosti oko upisa treće generacije na studije sistemskog i softverskog inženjerstva. Krajem prošle godine započet je proces reakreditacije programa visoke škole kroz partnerstvo sa zagrebačkim FER-om, a ovih dana započet je i projekt implementacije sustava kvalitete obrazovanja kroz suradnju s flamanskom vladom i vodećom europskom akreditacijskom agencijom NVAO.“

Balković je iznio i svoje viđenje stručnih aspekata Visoke škole: “Konstantno izgrađujemo tim stručnih predavača na Visokoj školi, a u protekloj godini smo zaključili i parnerstva sa globalnim IT tvrtkama čija smo akademska članica: Microsoft, IBM, Cisco, Oracle i Sun.“

Na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo u ovom trenutku studira 130 studenata, koji će završetkom studija steći titulu prvostupnika inženjera primijenjenog računarstva, kao i adekvatne međunarodno priznate IT certifikate.

Po pitanju predviđanja za 2010. godinu iz Algebre dolaze umjereno optimistične izjave koje je predstavio Hrvoje Balen, član uprave: “Tekuću godinu predmnijevamo kao još težu od protekle, a svjetlo na kraju tunela bi se moglo nazrijeti tek u četvrtom kvartalu. Algebra unatoč tome očekuje blagi porast prihoda i rast edukacijskog tržišta. Naime, krajem godine počet će se realizirati pojedini edukacijski projekti financirani od strane Europske Komisije iz IPA programa, a očekujemo da će se otvoriti i pojedini korporativni budžeti.“

Na kraju konferencije, koju je obilježio i obilazak novih prostora Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo, najavljena su i dva velika projekta – tradicionalno istraživanje informatičke pismenosti na razini Hrvatske te drugo istraživanje o potrebama zapošljavanja u IT sektoru koje Algebra provodi uz pokroviteljstvo Gospodarskog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo. Za više informacija posjetite http://www.algebra.hr

Pozivamo Vas na upise do 30.06.2012.u prvi specijalizirani regionalni Engleski Jezični Centar Bjelovar prema Presto metodi koji startaju u rujnu! Prijavi se odmah i rezerviraj mjesto na tečaju engleskog,  po FIRST MINUTE cijeni od samo 1690,00* Kn!

Nudimo vam po akcijskoj cijeni gratis predtestiranje, 60 šk. sati, originalni udžbenik + CD** i završno testiranje te potvrdu o završenom stupnju!

Standardni engleski i poslovni engleski jezik….

Grupe: standard do 6 do 9 polaznika, ekskluziv 4 do 6 polaznika

Individualni: od 1 do 3 polaznika

Radi specifičnog pristupa nastavi broj slobodnih mjesta je ograničen, stoga ne čekajte prijavite se ODMAH! Prijavu pošaljite na bjelovar@presto.hrIli nas nazovite na 043 / 22 08 40.