EducirajMe https://www.educirajme.com/ EducirajMe, Centar za edukacije hr Tue, 29 Sep 2020 00:03:32 +0000 Tue, 29 Sep 2020 00:03:32 +0000 Zašto nisam volio trokute i šestare https://www.educirajme.com/blog/zašto-nisam-volio-trokute-i-šestare Fri, 18 Apr 2014 11:44:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/zašto-nisam-volio-trokute-i-šestare Ravna linija, puna široka linija, tanka linija, šrafura (tanka linija koja označava presjek) pod kutem od 45° s razmakom od 2 milimetra, uredno bez packi zbog upotrebe gumice koja se „žvače“ u znojnim rukama. Okviri, standardi, norme…

A gdje je tu kreativnost koja stvara novi proizvod? Gdje su tu emocije koje generiraju kreativnost? Gdje je tu dječačka radoznalost i samovolja? Gdje je tu inovacija kao temelj konkurentnosti?

Sve ove dileme mučile su me tokom obrazovanja kroz osnovnu školu, tehničku školu i fakultet. Naprosto nisam imao strpljenja i vremena da pažljivo vučem tisuću crta pod kutom od 45°, moje ideje bile su brže od tih crta.

Želite postati CAD specijalist?

I onda, negdje između dvije uzbune 90. godina u Zagrebu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje vidio sam kako par asistenata na računalu crta shemu ventilacije, kako kopira pojedine elemente te sheme, briše viškove linija dodaje tekstove i ispisuje čitave „plahte“ crteža.

Nisam mogao vjerovati svojim očima, nema tuša, nema dosadnog „vučenja“ linija pod 45° ima samo naredba HATCH  i bum…, šrafure su ispunjenje sa nevjerojatnom preciznošću unutar zadanog okvira. Pogledam na vrh monitora i vidim naslov AutoCAD.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća na MIT-u u Bostonu započinje priča o računalnoj grafici. Pet godina kasnije proizvođač letjelica tvrtka Lockheed Martin započinje implementaciju CAD(Computer-aided design) alata u sustav konstruiranja.

80 tih godina AutoCAD kao jedan od najuspješnjih CAD alata počinje svoj „pohod“ prema konstrukcijskim uredima diljem svijeta. Razvoj računalne platforme, jednostavnost samog programa, ubrzavanje crtanje, mogućnost preinake projekata, ukratko konkurentnost, omogućava bržu razradu ideja i njihovu primjenu u praksi.

Razvoj 3D(trodimenzionalnih) CAD sustava omogućava vizualizaciju projektnih ideja te fotorealizam kojemu je samo mašta granica. Ljudi dobivaju alat kojim mogu ispuniti gotovo sve ideje industrijskog dizajna, jer se CAD sustavi integriraju sa CNC sustavima.

Dječačka trodimenzionalna igra u pijesku dobiva konačno svoj nastavak unutar 3D CAD alata u kojem danas „odrasli“ stričeki i tete stvaraju (čitaj: igraju se) nove proizvode, građevine, konstrukcije i još mnogo toga.

Marijan Horvat mag.ing.mech.
Predavač, Approved Autodesk Instructor i EducirajMe kolumnist

]]>
Kako napraviti selfie poput lica s naslovnice https://www.educirajme.com/blog/kako-napraviti-selfie-poput-lica-s-naslovnice Mon, 07 Apr 2014 10:52:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/kako-napraviti-selfie-poput-lica-s-naslovnice Ustajanje, umivanje, pranje zubi, popravljanje frizure, jedan zavodnički pogled…da to je to…trk po ‘pametnjakovića’…još treba samo ispružiti ruku i škljoc…selfie je gotov.

Zvuči li vam poznato?

Američki psiholozi definiraju selfie kao mentalni poremećaj koji je gonjen opsesivnom željom za  fotografiranjem samog sebe i postavljanje fotografija na društvene mreže zbog nedostatka samopoštovanja.

Da li je to zaista tako?

Selfie je samo novi izraz za stari pojam koji se zove autoportret. Stoljećima su umjetnici koristili svoj medij kako bi, osim svoje umjetnosti,  prikazali i sebe. Nerijetko su autoportreti skriveni kao dio nekog većeg remek dijela.

Ekspanzija autoportreta ili po novom selfija, vezana je uz pametne mobitele i društvene mreže na kojima se lako dolazi do javnosti, što prije nije bio slučaj.

Selfie korisnici u potrazi za slavom na facebooku i twiteru  priskrbili su  terminu ‘selfie’ zvjezdani status prošle godine. U engleskom se jeziku korištenje riječi selfie prošle godine povećalo za 17 000 posto što joj je priskrbilo i titulu riječi godine.

Fotografski gledano selfie fotke nemaju neku estetsku vrijednost jer su najčešće snimljene u WC-u ili pored nekog zrcala gdje svjetlo nije lijepo i zato što objektivi na pametnim mobitelima i ‘idiot’ fotićima izobličuju lice.

Ako možete snimite se pored prozora, ali navucite bijele zavjese. One će vam dati mekano svjetlo.   Nemojte se snimati iz ruke. Ruka je prekratka da bi dobro izgledali. Ako možete postavite aparat malo dalje i namjestite samookidač. Udaljavanjem aparata smanjit će te izobličenje. Nikako nemojte raditi tzv. ‘duck face’, ili po hrvatskom pupčiti usta, izgledati će te smiješno.

Ako budete slijedili ove upute vaše selfi fotke će izgledati puno bolje. Nećete baš izgledati kao lice s naslovnice, za to vam ipak treba puno bolja fotoprema i fotografski studio, ali nećete izgledati niti kao faca s placa.

A, sad me ispričajte, idem si složiti jedan selfie…do čitanja.

]]>
Kada je ‘dozvoljeno’ fotografirati u P modu? https://www.educirajme.com/blog/kada-je-dozvoljeno-fotografirati-u-p-modu Mon, 24 Mar 2014 11:46:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/kada-je-dozvoljeno-fotografirati-u-p-modu Jedna rečenica koju sam čuo prije nekoliko dana dala mi je ideju za novi blog. Razgovarali smo o načinima rada fotoaparata gdje sam ja tvrdio da P (programski načini) ničemu ne služi, davajući prednost manualnom M načinu. U tom trenutku se javio jedan polaznik tvrdeći da je P mod dobar ako želimo snimiti brzu fotografiju.

U nekoliko rečenica ću vam probati objasniti svoje stajalište.

Svaki fotoaparat u sebi ima svjetlomjer. Uz pomoć svjetlomjera mi znamo koliko će svjetla pasti na senzor, a taj će nam podatak pomoći pri određivanju ekspozicije.

Programski način rada automatski određuje dva osnovna elementa ekspozicije – otvor blende i brzinu zatvarača. Ekspoziciju određuje algoritam ovisno o odabranom načinu svjetlomijera i kadru. Taj algoritam je složen tako da u većini slučajeva daje solidnu ekspoziciju, ali u dosta slučejeva i griješi.

Osim toga u programskom načinu rada ne možemo utjecati na dubinsku oštrinu i na pokret, jer aparat ne zna što mi želimo i što se nalazi ispred nas.

Drugim riječima programski način rada odredit će solidnu ekspoziciju samo u prosječnim svjetlosnim uvjetima, dok u kritičnim, visoko kontrastnim, neće. U takvim uvjetima opet treba uključiti ljudski faktor i korigirati ekspoziciju.

Ako vam ništa od ovoga što sam do sad napisao nije jasno, ‘dopušteno’ vam je koristiti programski način rada. Svi ostali koji razumiju barem pola od gora navedenog s time neće biti zadovoljni.

Vratimo se sad na ‘brzu fotografiju’ ili takozvani snapshot. Snapshot je popularni naziv za fotografiju koja je snimljena spontano i brzo bez umjetničkih ili novinarskih namjera.

Slika koju većina ljudi ima u glavi kad pročita ovu definiciju je kako sjede na kavi ili leže na plaži. U trenutku kad se nešto događa ispred njih brzo izvlače fotoaparat iz torbe, skidaju poklopac i okidaju savršenu snapshot fotografiju. Naravno programski način rada tu bi imao ključnu ulogu.
Bit ću iskren. I ja sam u početku bio u takvoj zabludi, ali nikad na takav način nisam snimio odličnu fotografiju. Najčešće se događa da trenutak koji vam je privukao pažnju prođe dok izvučete fotoaparat iz torbe.

Dok izgovorite riječ ‘trenutak’ on već pripada prošlosti. Da bi ga snimili morate pripremiti aparat i predviđati. Jedino tako će te ga preduhitriti i zabilježiti.
Programski način rada vam u tome neće nimalo pomoći. Umjesto da razmišljate što radi fotoaparat, kad će zabrljati i koliko ga treba korigirati, naučite gledati svjetlo i manualno kontrolirati elemente ekspozicije. To zaista nije teško, a rezultatima će te bit puno zadovoljniji.

]]>
Photoshop DA ili NE? https://www.educirajme.com/blog/photoshop-da-ili-ne Mon, 27 Jan 2014 10:30:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/photoshop-da-ili-ne Photoshop DA ili NE…NE nužno, postoje i drugi alati za obradu fotografije… ;)
Šalu na stranu. Kad se postavi ovo pitanje misli se na fotografsku obradu. Ta dilema nije nova, i nije se pojavila sa Photoshopom – stara je koliko je stara i tamna komora. Danas je obrada fotografije samo pristupačnija širokim masama. Bez obzira na pristupačnost to je uvijek bilo pitanje etike.

Imajući na umu da prilikom obrade ili manipulacije stvaramo neku novu sliku ili fikciju neće nam biti teško odgovoriti na ovo pitanje. Svatko od nas zna razliku između fikcije i stvarnosti, a zna i koji tip fotografije gdje pripada.

U reklamnoj ali i drugim vidovima komercijalne fotografije vidimo fotografije koje su provele sate i sate u Photoshopu. U tome nitko ne vidi problem, jer svi znamo da reklama ne pokušava prikazati stvaran svijet i mi pristajemo da nas malo muljaju,čak nas time i zabavljaju.

Najbolje je to prikazano u sljedećem VIDEO isječku.

]]>
Manipulacija u 1000 riječi https://www.educirajme.com/blog/manipulacija-u-1000-riječi Mon, 13 Jan 2014 23:00:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/manipulacija-u-1000-riječi Fotografska manipulacija je jedna od prvih lekcija kojom započinjem svoja predavanja u sklopu obrazovnog programa ‘Specijalist digitalne fotografije i obrade’ u Algebri.

Kod većine ljudi prva pomisao kad se spomene manipulacija  je obrada fotografije u Photoshopu ili nekom drugom programu za obradu fotografije.

]]>
Sanja Horvat: Dobar knjigovođa zlata vrijedi svakoj tvrtki https://www.educirajme.com/blog/sanja-horvat-dobar-knjigovođa-zlata-vrijedi-svakoj-tvrtki Tue, 17 Mar 2015 22:07:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/sanja-horvat-dobar-knjigovođa-zlata-vrijedi-svakoj-tvrtki Dobar knjigovođa, financijaš, računovođa, danas je nešto što svaka firma, pa i ona najmanja, jednostavno mora imati. Upravo o spretnosti, odnosno znanjima i vještinama iz knjigovodstva, vrlo često ovisi i uspjeh u poslovanju, jer se on mjeri iznosima na kraju godine, odnosno nakon računa dobiti i gubitka.

Voditelji(ce) knjigovodstva stoga su danas jedne od najvažnijih osoba u poduzeću, a jedna od njih je i Sanja Horvat, diplomirana ekonomistica iz Čakovca, koja ujedno i vodi programe edukacije Samostalni knjigovođa i Knjigovođa u EducirajMe centru u Varaždinu, a i u našim ostalim centrima provodio dio edukacije. 

- Po završetku srednje ekonomske škole, nisam niti sanjala da ću završiti u knjigovodstvenim poslovima. No već tada, tijekom prakse, kako smo prošli sve odjele u poduzeću gdje smo bili, uočila sam brojne prednosti rada u odjelu knjigovodstva i računovodstva, prije svega organizaciju, disciplinu i red – ističe Sanja.

To je tek jedan od razloga zašto je Sanja odabrala knjigovodstvo kao svoj poziv te je od 26 godina staža, ukupno 24 provela na poslovima financija i knjigovodstva, kod nekoliko poslodavaca iz različitih branši.

- Mogu reći da radim posao koji volim, koji me ispunjava, da s radošću i smiješkom ujutro krećem na posao, što je najvažnije. I nakon godina rada u knjigovodstvu, svaki dan na radnom mjestu je drugačiji, nema stalno istog posla i monotonije, svaki dan ispunjen mi je kontaktima s ljudima različitih zanimanja. Od prvih susreta s knjigovodstvom na stručnoj praksi do danas, metode rada, komunikacija i kadar toliko se promijenio da mi se čini da sam stručnu praksu pohađala godinama daleko, a da sam, eto, školu završila nedavno – ističe predavačica Horvat.

Knjigovodstvo mnogima djeluje suhoparno, no samo na „prvi pogled“. Svatko tko zagrebe malo dublje, otkriva veliku dinamiku.

- Vrlo brzo sam shvatila da knjigovodstvo nije samo evidentiranje poslovnih promjena, našla sam u njemu dinamiku za kojom sa na početku karijere žudila. Mnogo je tu komunikacije s ljudima iz raznih poslovnih okruženja, mnogo novih poznanstva. Svaki dobar knjigovođa mora pokazati svoju kreativnost, dobro poznavanje brojnih propisa i na kraju sve zaokružiti financijskim izvješćem, koji je izrađen u skladu sa svim zakonskim propisima. posao. Knjigovođe se svaki dan susreću s novim okolnostima i pred njih se dnevno postavljaju razni problemski zadaci koje rješavaju – kazuje nam Sanja Horvat.

]]>
Matija Blagus: Bez dodatne edukacije iz mreža, danas se teško može https://www.educirajme.com/blog/matija-blagus-bez-dodatne-edukacije-iz-mreža-danas-se-teško-može Mon, 30 Mar 2015 14:59:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/matija-blagus-bez-dodatne-edukacije-iz-mreža-danas-se-teško-može Jedna od edukacija za kojom trenutno vlada najveća potražnja na tržištu rada je ona za Sistemskog i mrežnog administratora. Sve to nije niti čudno, jer je danas poslovni svijet nezamisliv bez tih tehnologija i znanja.

U Varaždinu u travnju počinje edukacija (prijave u tijeku). Vrijedi svakako napomenuti da je Algebra Microsoft Authorized Training Centar i Microsoft Gold Certified Partner for learning solutions, te da je ovaj program priprema za međunarodne certifikate Microsoft MCTS, naravno uz upis zvanja u radnu knjižicu. Predavač će biti mladi Varaždinac Matija Blagus, koji unatoč mladosti ima veliko znanje i iskustvo u ovom području.

- U današnje vrijeme i mrežne tehnologije i sistemaška znanja su sve važnija, ne samo za IT tvrtke, nego i za sve ostale. Skoro svi u uredima koriste računala za svakodnevni rad, mobiteli su svuda oko nas, tako da se količina opreme koju je potrebno održavati iz dana u dan sve veća. Posebno je zanimljiv trend IoT (Internet of Things – Internet stvari) i računarstva u oblaku (cloud computing) gdje vidimo da se količina uređaja koji imaju pristup Internetu drastično povećava. Prema CISCO-u broj povezanih uređaja premašio je broj stanovnika planete.  Rast broja uređaja i potražnje za novim uslugama od strane korisnika su samo neke od stvari koje utječu na važnost ovih znanja u današnje vrijeme – kazao nam je Matija Blagus, MCSE (Microsoft Certified Solution Expert) za SharePoint.

Znanja koja je stekao dosad otvorila su mu brojne poslovne mogućnosti, no ono što se nauči redovnim školovanjem, smatra, nije bilo dovoljno.

- Trenutno sam zaposlen u tvrtki Acceleratio gdje radim na poziciji sistem inženjera, te sam također i konzultant za SharePoint sustave. Uz to radim i u vlastitoj tvrtki DixieApps Ltd. Smatram da je znanje na fakultetu obično dobar temelj za nastavak školovanja kroz razne specijalističke edukacije i treninge. Osobno sam sudjelovao na mnogim edukacijama, treninzima i konferencijama, te mi je uvijek prioritet usavršavanje iz područja kojim se bavim, jer bez toga ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao, a niti napredovati – ističe Matija.

Tvrdi da se danas ne može biti stručnjak u mrežnim tehnologijama, samo uz redovnu edukaciju.

- Arhitekture i sustavi se mijenjaju brže no ikad da bi se zadovoljile potrebe tržišta i korisnika. Znanje od prije 2-3 godine može biti nekakav temelj za općenito poznavanje tehnologije, ali bez konstantne edukacije teško da možete pratiti nove stvari koje konstantno dolaze na tržište – tvrdi mladi stručnjak.

S obzirom na njegove kvalitete i znanja, ponuda za posao mu ne nedostaje.

- Osim redovnog posla, trenutno radim na raznim projektima u vlastitoj tvrtki. Većinom su to razne edukacije iz područja IT-a, implementacije raznih sustava i slično. Ove godine također predajem na Windaysima gdje ću imati predavanje vezano za hibridne modele u računarstvu u oblaku. Bio sam i predavač na SharePoint and Project Conference Adriatics, te na Advanced Technology Days konferencijama.

]]>
Zlatko Kunštek: Za postati dobar programer potrebna tek upornost https://www.educirajme.com/blog/zlatko-kunštek-za-postati-dobar-programer-potrebna-tek-upornost Tue, 26 May 2015 15:29:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/zlatko-kunštek-za-postati-dobar-programer-potrebna-tek-upornost U EducirajMe centrima u Varaždinu i Koprivnici trenutno traju upisi za Algebrinu edukaciju Programer mobilnih aplikacija (Android), koja bi trebala krenuti u listopadu ili studenom.

Predavač za ovu edukaciju je Zlatko Kunštek, trenutno profesor na Elekstrostrojarskoj školi u Varaždinu, no osoba bogatog iskustva u programiranju, računalnim mrežama te računarstvu općenito.

- U računarstvu sam, na ovaj ili onaj način još od srednje škole. Završio sam fakultet elektrotehnike i računarstva, smjer računarstvo. Sve poslove koje sam obavljao u tvtkama različitih profila bili su vezani uz računarstvo, najčešće uz programiranje aplikacija različite namjene. Teško bi bilo i nabrojati programske jezike i razvojne alate s kojima sam radio u svom dosadašnjem radnom vijeku – kazao nam je Zlatko Kunštek, koji je stručnjak za brojna područja iz domene IT tehnologija.

Bavi se školstvom i edukacijama, a sudjelovao je i na nekoliko projekata Europske Unije, čiji je cilj bio razvoj novih kurikuluma u nastavi. Višegodišnji je suradnik i predavač u Algebri i autor priručnika iz područja Informatike.

Pisanje programa je vrlo kreativan posao

- I nakon svih ovih godina mi je računarstvo zanimljivo, u prvom redu jer je vrlo dinamično. Značajne promjene se događaju na godišnjem nivou. Novi razvojni alati, nove tehnike programiranja, novi pristup. Dakle, nikad nije dosadno. Treba naglasiti da je pisati programe vrlo kreativan posao. Uvijek postoji više rješenja i više različitih pristupa. Naravno, stalno treba imati na umu Murphyjev zakon iz područja programiranja, jer ‘uvijek postoji još jedan bug’. Treba naglasiti da program nikad nije gotov, uvijek ide nova verzija s novim rješenjima i tako bez kraja – istče Kunštek.

Uz predavanja, aktivan je i u komercijalnom dijelu, pa je tako partner u tvrtci Dixieapps ltd,  koja se bavi razvojem aplikacija (između ostalog i na android platformi) te projektiranjem i održavanjem računalnih sustava.

Upornost je ključna osobina za postati dobar programer

Zanimalo nas je što je potrebno da neka osoba bude dobar programer, odnosno postoji li neka ključna osobina?

- Da bi osoba bila dobar programer potrebne su određene karakterne osobine kao što su temeljitost, širina razmišljanja i upornost. Problem se mora analizirati i sagledati s više strana, biti uporan dok se ne dođe do preglednog i optimalnog koda, te rješenje treba temeljito provjeriti. Sve ostalo je rad, rad i samo rad. Ako se baš mora navesti ključna osobina onda bih izdvojio upornost da se dođe do kvalitetnog rješenja – tvrdi predavač Kunštek.

Stoga, mnogi se možda i pretjerano broje područja „programiranja“. Profesor Kunštek tvrdi da prekpreka nema.

- Naravno da je moguće i bez velikog predznanja postati programer. Ako osoba zadovoljava gore spomenute pretpostavke i želi postati programer, bit će dobar programer. Svi smo mi krenuli od točke u kojoj nismo ništa znali. Uvijek se mora napraviti prvi korak i nikada nije kasno. Često se smatra da dobar programer možeš biti samo ako si rođeni matematičar. To je potpuno kriva pretpostavka. Naravno da je programiranje logika i kombinatorika, ali velika većina nas to ima u sebi. Programiranje je prije svega vještina kao i većina drugih poslova. Za dobrog programera nije nužna tehnička naobrazba.

Kako ističe Kunštek, sve to govori iz dugodišnjeg programerskog iskustva i rada s mnogim ljudima i razvojnim timovima.

- Često su osobine čovjeka i njegov pristup poslu važnije od činjeničnog znanja. Pogotovo danas kada sve piše na Internetu – objašnjava Kunštek.

Android aplikacije mogu se i samostalno prodati

A znanja programiranja za Andoid aplikacije danas su jedna od ključnih na tržištu rada.

- Ako se osoba želi zaposliti, mora posjedovati znanja koja se traže na tržištu rada. Razvoj programske podrške je jedna od tih znanja. Druga, po meni izuzetno važna činjenica je da ta znanja i vještine omogućavaju samozapošljavanje bez infrastrukture, investitora ili ulaganja vlastitog novca. Dovoljno vam je računalo i mnogo vlastitog rada. Na internetu postoje mnogi načini kako prodati vlastitu aplikaciju. Dakle, ovdje je jedina investicija vlastita pamet i vlastiti rad. U zemlji u kojoj trenutno nema previše posla, novaca i investitora to je vrlo važna činjenica – ističe Kunštek, koji objašnjava i zašto su upravo Android tehnologije danas toliko popularne.

- Programska podrška za mobilne aplikacije je danas najbrže rastuće tržište. Na tom tržištu Android platforma je daleko najzastupljenija. Na jednostavan način se može prodavati na portalima te namjene. Važna je činjenica da su razvojni alati za tu platformu besplatni. Dakle, idealno za početak – kazuje Kunštek.

Ipak, program obrazovanja, nije dovoljan sam po sebi.

- Nakon ovog programa obrazovanja, polaznik će steći osnovna potrebna znanja i vještine za samostalni rad. Ovaj program će ga pokrenuti i dati mu smjernice, što je samostalno vrlo teško. Da se slikovito izrazim, polaznika ćemo naučiti voziti auto. Dalje će morati voziti i usavršavati vožnju sam. Učiti i razvijati će se radom. Naravno, ako želi značajni kvalitativni skok u kraćem vremenu , postoje napredni tečajevi iz tog područja – zaključio je Kunštek.

Prijave i dodatne informacije na e-mail karijera@educirajme.com odnosno na telefone 042/200-515, 043/263-194 i 048/621-109.

]]>
Zoran Antolović, EducirajMe predavač: Za uspjeh je najvažnija snažna volja https://www.educirajme.com/blog/zoran-antolović-educirajme-predavač-za-uspjeh-je-najvažnija-snažna-volja Thu, 26 Nov 2015 21:17:00 +0000 Educirajme https://www.educirajme.com/blog/zoran-antolović-educirajme-predavač-za-uspjeh-je-najvažnija-snažna-volja Jedna od ključnih stvari u našim edukacijama su i naši predavači, instruktori, osobe koje vode edukacije i prenašaju znanje. A za to čovjek mora posjedovati stručna, specijalistička znanja, kao i određene andragoške, pedagoške i komunikacijske vještine te imati praksu. Iako mlad, predavač iz Zoran Antolović posjeduje sve osobine. 

A mi smo porazgovarali s njim, dok teku upisi za novu grupu polaznika Web dizajna u našim centrima u Varaždinu i Koprivnici, što je tek jedna od brojih grupa Algebrinih informatičkih edukacija, koje se održavaju u našim centrima.

- Programirati sam počeo pred kraj srednje škole. I ranije sam volio tehnologiju ali se nisam hvatao u koštac s programiranjem, vjerojatno jer nisam znao kako početi. Danas je sve drugačije, edukacija je dostupna na dohvat ruke – priča Zoran kako je zakoračio u svijet informatike i programiranja.

Zanimalo nas je, da li je je fakultetsko znanja najvažnije, odnosno može li se biti dobar programer samo s njim?

- Na fakultetima se uglavnom uči mnogo teorije a uglavnom vrlo malo praktičnog rada i realnih problema. Danas se sve intenzivno razvija a pogotovo IT sektor, pa studenti i svi ostali koji rade u toj struci moraju svakodnevno učiti i razvijati svoje vještine da bi ostali ‘up to date’. Fakulteti su nažalost jako tromi po pitanju takve prilagodbe i nastavni programi često nisu dostatni. Potrebno je mnogo truda i rada ‘sa strane’ uz fakultetsko obrazovanje – ispričao nam je Zoran, koji je rano shvatio važnost dodatnog obrazovanja i aktinosti te je aktivan i na brojim drugim projektima,

Recept za uspjeh: učenje uz dodatni rad i aktivnosti

- Trenutno s kolegama radim na svom projektu MyBeeLine http://mybeeline.co/ s kojim smo osvojili nekoliko nagrada na različitim startup natjecanjima. Također radim kao web developer u Trikoderu gdje razvijamo jako zanimljive i zahtjevne web sustave. Ranije sam sudjelovao na mnogo projekata na Fakultetu i izvan njega.

]]>